Narandzasti krug - Dio brendinga stranice, dekoracija

Kako izaći iz nasilja?

Bez obzira na to kakav tip nasilja neko proživljava i koliko se od drugih ocjenjuje kao “ozbiljno”, pokušaji uspotstavljanja ili napuštanja nasilnika (kao i sve što on tumači kao gubitak kontrole nad žrtvom) može značiti eskalaciju nasilja i kontrole. Čak i ako do sada nije postojalo fizičko nasilje, ukoliko žrtva vjeruje da je u opasnosti, to je najbolji prediktor toga da li je pod rizikom za napad. Snažno vjerujemo da je svaka žrtva najbolji stručnjak za svoju situaciju, i ne osuđujemo odluku da ostane u odnosu ako to smatra najboljom opcijom za opstanak i preživljavanje. Ako se odlučite na izlazak iz nasilnog odnosa, to je već veliki korak, i može biti olakšan sastavljanjem bezbjednosnog plana.

Bezbjednosni plan je set akcija koje vam mogu pomoći da umanjite rizik od povrjeđivanja od strane nasilne osobe. On uključuje informacije koje su jedinstvene vama i vašim okolnostima, a koje bi mogle povećati vašu bezbjednost kod kuće ili na javnim mjestima koje redovno posjećujete. Kao osoba koja preživljava nasilje, vi najbolje poznajete i razumijete svoju situaciju. Vjerovatno ste već ili upravo pravite korake ka očuvanju vaše bezbjednosti ili bezbjednosti vaše djece. Razmatranje plana akcije sa stručnjakom vam može pomoći da uvidite informacije i opcije koje vam nisu bile očigledne tokom života u krizi. Čak i ako ste već kontaktirali policiju ili tužilaštvo, važno je razmotriti bezbjednosni plan. Bezbjednosni planovi se mogu napraviti za mnoštvo situacija, uključujući:

Šta uraditi u hitnom slučaju, na primjer ako dođe do fizičkog napada
Nastavak saživota sa nekim ko je bio ili je i dalje nasilan
Kako se zaštititi kada okončate odnos sa nasilnom osobom

Šta ako niste u mogućnosti da se obratite obučenom stručnjaku za psihološku/emotivnu podršku i izradu bezbjednosnog plana?

Predložićemo formu i neka pitanja na koje možete sami dati odgovore. Da bi plan bio što funkcionalniji, važno je dati potpuno iskrene i tačne informacije. On je samo za vaše oči.

Da li ste i kome rekli za nasilni odnos? Da li je ova osoba podržavajuća i neko kome vjerujete?
Koju riječ ili frazu možete koristiti kao šifru u pozivima, porukama, ili razgovoru sa osobama od povjerenja koje bi im odmah dale do znanja da trebaju pozvati policiju u vaše ime, bez znanja nasilne osobe?
Ako ste sami, koga možete pozvati da bude sa vama?
Ako ne želite da ostanete kod kuće, kod koga ili gdje možete otići i osjećati se bezbjedno?
Ako to bude potrebno, koga možete pozvati da odmah dođe po vas? (Bilo da ste kući ili na poslu/u školi i sl.)
Ako vas nasilna osoba vodi negdje, kome možete javiti gdje idete i sa kime?
Ako hitno morate napustiti kuću, na koje javno i bezbjedno mjesto možete otići? (Ovo može biti restoran, prodavnica, javna ustanova, ili bilo koje otvoreno mjesto na kom ima drugih ljudi)
Ukoliko morate brzo napustiti kuću, šta trebate ponijeti sa sobom? (Napravite listu sa predmetima poput: lični dokumenti/lične isprave/važna papirologija; Mobilni telefon i punjač; Važni lijekovi; Gotovina ili gotovinske kartice; Ključevi; Presvlačaj; Sentimentalni predmeti poput igračke ili fotografija; Potrepštine za djecu poput pelena/hrane/presvlačaja/vlažnih maramica; Dokumenti organa zaštite o zabrani prilaska ili slično, ako postoje; Ostalo)
Ako trebate izbjeći nasilnu osobu na putu kući ili ka poslu/školi/prodavnici, kuda možete ići a da se osjećate bezbjedno (ovo je vjerovatno drugačija ruta od uobičajene)
Da li neko na poslu/u školi zna za nasilje? Šta oni trebaju uraditi ako primjete nasilnu osobu u blizini? (Ovo je nešto oko čega bi trebao postojati dogovor)
Da li dijelite šifre sa nasilnom osobom ili ona ima pristup vašem telefonu, e-mailu, ili društvenim mrežama? Ukoliko je odgovor da, prvom prilikom promijenite sve šifre u nešto što oni ne mogu pogoditi, i ograničite ko može vidjeti vaš profil na mrežama.
Da li imate prijeteće ili nasilne poruke, dokaz o ponavljanim pokušajima kontaktiranja, fotografije polomljenih stvari, štete, modrica ili bilo kakve druge dokaze o ponašanju nasilne osobe? Ovo uključuje i vođenje lićne evidencije o pokušajima zastrašivanja ili incidentima sa nasilnikom uz detaljne opise radnji, riječi, mjesta i datuma dešavanja. Sačuvajte ih i držite na bezbjednom mjestu (ovo može biti sa osobom od povjerenja ili bilo gdje gdje nasilna osoba nema pristup). U slučaju prijave policiji ili ponavljanom uznemiravanju nakon napuštanja veze, nove dokaze treba prikazati policiji/advokatu.
Ako odlučite prekinuti nasilnu vezu, gdje to možete bezbjedno uraditi? (Javno mjesto sa mnogo prisutnih ljudi gdje možete razgovarati sa partnerom)
Ko bi mogao biti prisutan u toku ovog razgovora? (Neko dovoljno blizu da posmatra tok situacije i pomogne vam da bezbjedno odete, a da ga nasilna osoba direktno ne primjeti)
S kime možete porazgovarati nakon susreta ili razgovora sa nasilnom osobom? (držite njihov broj telefona uz sebe)
Ko bi mogao pripaziti na vašu djecu u hitnim slučajevima? (držite njihov broj telefona uz sebe u novčaniku ili ne drugom bezbjednom mjestu)
Da li vaša djeca znaju pozvati policiju i situacije kada to trebaju uraditi?
Koju riječ ili frazu možete koristiti sa djecom kako bi njima/vama dali do znanja da treba pozvati pomoć?
Na koje bezbjedno mjesto vaša djeca mogu otići u slučaju opasnosti? (Ovo može biti sigurna prostorija, kod komšije, prijatelja, u policijsku stanicu, u prodavnicu i sl. Bilo gdje gdje djeca mogu bezbjedno sama otići)
Koje aktivnosti volite raditi i osjećate se dobro ili smireno dok ih obavljate?
Kada se osjećate loše koga možete kontaktirati?
Koje resurse možete iskoristiti za pomoć u krizi ili psihološku/emotivnu/pravnu podršku? (Čuvajte ove brojeve uz sebe na bezbjednom mjestu)
Ukoliko možete, spakujte torbu sa osnovnim i važnim predmetima za vas i vašu djecu i sakrijte je negdje bezbjedno, a gdje je možete uzeti u slučaju hitnog napuštanja kuće. (Ovo ne mora biti unutar vaše kuće već i kod osobe od povjerenja)
Gdje je najbliži telefon do kog možete doći ukoliko nemate pristup telefonu unutar kuće?
Ukoliko se spremate na napuštanje odnosa/kuće, kada nasilna osoba nije prisutna i mogli bi ste se spremiti i otići? Ko vam može pomoći da odete pružanjem pomoći oko pakovanja i prijevoza?
Da li neko u školi vašeg djeteta zna za nasilnu osobu u porodici? Treba ih obavijestiti o situaciji i šta učiniti ukoliko se nasilnik pojavi u školi ili pokuša izvesti dijete.
Izbjegavajte mjesta na koja nasilna osoba često ide ili koja ste redovno posjećivali zajedno. Na koji način možete izmijeniti svakodnevnu rutinu i koja su nova mjesta na koje možete ići? (Nova prodavnica, banka, kafić, poštanski ured i sl.)
Ukoliko postoje neki termini, na primjer pregled ili kontrola kod doktora, za koje nasilna osoba zna, možete li ih promijeniti ili pomjeriti? Koja osoba od povjerenja vam može biti pratnja kada odete?

Ako odlučite da odete:

Važno je da razumijete da odlazak možda nije najbezbjednija opcija za svakoga, i vjerujte da vi najbolje znate šta je najispravnije za vas. Nasilnici često eskaliraju njihove taktike ili prijetnje, pa čak i ozbiljne napade, kada žrtva pokuša da napusti odnos. Tokom ovog vremena, oni osjećaju da gube kontrolu nad vama i žele je na bilo koji način povratiti. Kakvo god nasilje se odvija u vašoj situaciji, subjektivni osjećaj opasnosti je najbolji prediktor toga da li bi vam nasilnik ozbiljno naudio ili ne. Imajući to na umu, ovo su neke mjere opreza koje bi trebalo imati na umu kada se spremate na odlazak, ili odlazite, a koje zavise od vaših specifičnih okolnosti:

Često prelazite i oslanjajte se na bezbjednosni plan
Otvorite bankovni račun ili nabavite karticu na svoje ime
Promijenite brave, razmotrite ugradnju snažnijih vrata, nabavku sigurnosnog sistema ili vanjskih kamera, kao i vanjskog svjetla (ovo su skupe investicije i jasno nam je da neće biti dostupne za većinu ljudi, stoga bi dobra alternativna opcija bila da ne budete sami i da sa vama neko vrijeme boravi osoba od povjerenja - ili vi kod nje)
Ukoliko vas nasilna osoba pokuša kontaktirati, a vjerovatno hoće, podsjetite se:
- Kada bi zaista bio spreman na preduzimanje odgovornosti za svoje postupke, promjenu i iskupljenje, prihvatio bi to što vam je potreban prostor i sloboda da donesete svoju odluku i oporavite se od njegovog uticaja
- Da mu je istinski stalo do vas i vaše dobrobiti shvatao bi i da je zdravije za vas da živite bez straha i nervoze, i da je razumno očekivati bolje od partnera. Ne nasjedajte na molbe za samo jedan kratki sastanak, i ukoliko osjećate da morate da se vidite sa njima insistirajte na javnom mjestu i povedite pratnju.
- Ukoliko vam govori da se desilo nešto strašno i da se hitno javite - Ovo je pokušaj manipulacije kako bi vas dobio telefonom i započeo proces vraćanja u vaš život i ponovnog uspostavljanja kontrole (u hitnim slučajevima pozivamo hitne službe, ne bivše partnere)
- Nasilnici su spremni da kažu i urade bilo šta kako bi vas povratili u odnos nakon odlaska, i kada vide da ovo ne djeluje, vjerovatno će eskalirati u verbalne napade i ponižavanje (što nam pokazuje da nikada nisu zaista bili spremni na promjenu)
Razmotrite na koji način koristite društvene mreže i internet, i na koji način se možete dodatno zaštititi (ograničenje lokacijskog pristupa aplikacijama, ograničenje ili privatizacija profila na društvenim mrežama, nova email adresa, pažljiv odabir prijatelja i pratilaca na drustvenim mrezama, promjena šifri, objavljivanje podataka i fotografija bez vidne adrese ili lokacije, itd).
Obavijestite prijatelje, porodicu, i komšije, da nasilnik više ne živi sa vama. To ne znači da im morate pričati o proživljenom nasilju, samo pružanje informacije da više ne živi tu i da vas eventualno kontaktiraju ukoliko ih primjete oko kuće/zgrade. Obavijestite ljekare, zubare, i druga profesionalna lica kod kojih trebate ići da nipošto ne otkrivaju drugom licu kada ili gdje su vaši zakazani termini, čak i ako osoba tvrdi da je član porodice i da ima vašu dozvolu.
Obavijestite učitelje ili druge koji rade sa vašim djetetom o tome ko smije da izvede ili dođe po dijete. Ukoliko imate dokaz o ograničavanju ili zabrani prilaska/kontakta nasilnika sa djecom priložite primjerak.
Obavijestite nekoga na poslu o tome šta se desilo/dešava. Razmotrite dostavljanje legalne dokumentacije poput zabrane prilaska i fotografiju nasilnika nadređenom ili obezbjeđenju. Razmotrite rutu i način dolaska i odlaska sa posla. Konsultujte se sa sigurnosnim planom.
Pokušajte iskopirati ili sačuvati originale važnih dokumenata. Pronađite sigurno mjesto za dokumenta poput: Vaše lične i vozačke dozvole, vašeg pasoša, važne ljekarske dokumentacije, dokumentaciju o rođenju ili državljanstvu vas i vaše djece. Ukoliko ne možete takva dokumenta blagovremeno skloniti i dati na čuvanje osobi od povjerenja, pokuštajte ih sve skupiti pri odlasku.
Dokumentujte povrede putem fotografija, vodite dnevnik o dešavanjima ukoliko je to moguće, čuvajte pozive i poruke kao i bilo koje druge dokaze o mehanizmima i načinu djelovanja nasilnika.
Budite upućeni u vaša prava i zahtjevajte podršku - Ukoliko niste sigurni kome se obratiti, organizacije koje se bave podrškom preživjelima nasilja (pogledati odjeljak “Resursi”) obično imaju dobre resurse emocionalne i psihološke podrške, pravnog savjetovanja i sl. Ovakve organizacije vam mogu pomoći da saberete misli i formirate izlazni plan, kao i pružiti vam informacije o tome kako nadležni organi zakonski moraju odreagovati na prijavu nasilja i kako će se situacija vjerovatno odvijati. Zavisno od vaših potreba i mogućnosti, mogu vam i pomoći pri ugovaranju boravka u sigurnoj kući. Ukoliko nadležni organi ne reaguju adekvatno, ili i dalje osjećate ugroženost i brinete o svojoj ili bezbjednosti djece, potrebno je i važno ponovno kontaktiranje prikladnih organizacija ili policije/advokata, kao i prijava istih lokalnom ombudsmanu (u slućaju lošeg ili neadekvatnog postupanja).

Ovo su vaša prava i očekivani proces prijave nasilja:

Kada se nasilje prijavi policiji, dužni su vam doći na adresu i uzeti zapisnik o uključenim licima i vrsti incidenta. Ukoliko ne primjetite da vode zapisnik, zatražite da ga odmah započnu. U slučajevima kada se utvrdi opasnost po žrtvu, nasilnik će biti uklonjen sa stambene adrese po hitnom postupku i zavisno od teritorije biti dužan da preda ključeve iste. Na osnovu utvrđenog nasilja policija će kontaktirati tužilaštvo koje dalje odlučuje o mjerama koje će biti poduzete za ograničavanje kretanja ili kažnjavanje nasilnika predviđeno zakonom specifičnog entiteta, a u cilju zaštite žrtve i osiguranja njene bezbjednosti.

U 2 od 3 zakona o zaštiti od nasilja u porodici BiH predviđen je obavezan psihosocijalni tretman počinioca nasilja uključujući i obavezne tretmane o suzbijanju zavisnosti, a za koje u praksi nedostaje infrastrutkura i obučeni profesionalci u sferi javnog zdravstva i centara za mentalno zdravlje. Za rad sa počiniocima potrebni su za to obučeni profesionalci i konkretno formirani programi koji će počinioce suočiti sa realnošću njihovih postupaka i podsticati nošenje sa posljedicama njihovog nasilja. Rad sa psihoterapeutima ili psiholozima drugih usmjerenja može samo ohrabriti njihovo razmišljanje o sebi kao pravoj žrtvi i nasilju kao ustvari sasvim opravdanim reakcijama na vaše podlo postupanje prema njemu (što je jedno od čestih uvjerenja nasilnika). O mogućim hitnim mjerama i daljim pravnim kaznama i presudama možete se informisati u odjeljku “Resursi”.

Centar za Socijalni Rad postupa po nalozima tužilaštva i pruža podršku u vidu ostvarenja dalje zaštite od nastavljenog nasilja. Jedan od načina osiguravanja vaše bezbjednosti može biti i privremeno smještanje u sigurnu kuću ili usmjeravanje na druge pomoćne resurse.

Psihološka podrška je izuzetno važan resurs tokom i nakon izlaska iz nasilnog odnosa, i obučeno lice vam može pomoći da prebrodite pravni proces, povratite svoje samopouzdanje, moć, sposobnost donošenja sopstvenih odluka, povratak na posao ili školovanje, kao i sve potencijalne posljedice nasilnog odnosa.

Šta kažu zakoni?

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Brčko distrikta BIH:

https://skupstinabd.ba/3-zakon/ba/Zakon%20o%20zas--titi%20od%20nasilja/001%2007-18%20Zakon%20o%20zas+titi%20od%20nasilja%20u%20porodici%20u%20Brc+ko%20distriktu%20Bosne%20i%20Hercegovine.pdf

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske:

https://www.sigurnodijete.ba/wp-content/uploads/2019/06/zakon_o_zastiti_od_nasilja_u_porodici_RS.pdf

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH:

https://www.paragraf.ba/propisi/fbih/zakon-o-zastiti-od-nasilja-u-porodici.html

Bitne stavke sva tri zakona:

Predviđa se da je dužnost svake individue koja postaje svjesna nasilja u porodici ili sumnja na nasilje da isto prijavi policiji.
Policija bi odmah po primanju prijave o nasilju u porodici trebala izaći na teren i voditi zapisnik.
U slučaju potrebe za izricanjem hitne mjere zaštite Policija je dužna o tome hitno obavijestiti Tužilaštvo/Nadležni Osnovni Sud.
Privremeni smještaj u sigurnu kuću finansira se iz budžeta grada/entiteta/kantona/lokalne samouprave (bitno je spomenuti da Brčko distrikt trenutno nema sopstvenu Sigurnu kuću)

Bitne razlike između zakona:

Zakon FBiH spominje osobu od povjerenja - Lice koje može biti prisutno u svim postupcima i radnjama s ciljem ostvarenja zaštite za žrtvu nasilja. Ovo ne znači da ne možete izabrati osobu od povjerenja u postupcima na teritoriji RSa i Brčko distrikta, ali samo je zakonom FBiH obavezno za Sudove i državne organe da omoguće prisustvo osobi od povjerenja tokom svih legalnih postupaka.
Hitne mjere zaštite predviđene po zakonu Brčko distrikta i FBiH su sljedeće: Udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora počinioca nasilja u porodici (u FBiH i zabrana vraćanja); Zabrana približavanja žrtvi nasilja u porodici; Zabrana uznemiravanja, uhođenja i praćenja žrtve nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici; Obavezan psiholocijalni tretman počinioca nasilja u porodici; Obavezno liječenje od zavisnosti počinioca nasilja u porodici; i FBiH za razliku od Brčko distrikta ovdje takođe obuhvata i Privremeno lišenje slobode i zadržavanje. Hitne mjere zaštite predviđene u zakonu RSa su samo: Udaljenje učinioca nasilja iz stana, kuće, ili drugog stambenog prostora i/ili Zabrana približavanja i kontaktiranja učiniocu nasilja sa žrtvom nasilja u porodici.
Hitna mjera udaljavanja iz stambenog prostora na području Brčko distrikta i RS izriču se na maksimalno 30 dana, dok u FBiH ona ne može biti kraća od jednog mjeseca niti duža od 2 godine. U Zakonu RS i Brčko distrikta pominje se obaveza počinioca da preda ključeve od stambenog prostora.
Zakon RS i FBiH predviđaju obavezno vođenje evidencije svih nadležnih organa uključenih u slučaj o svim postupcima po pokretanju slučaja

Za detaljniji pregled i informacije o tipovima i trajanju hitnih mjera, kao i predviđenim kaznama za postupke nasilja u porodici, možete pogledati zakon entiteta u kom se nalazite.